478 Eh, da se znaju koristiti „m*da“

„Ja ne mogu nikoga ništa naučiti, ja ih samo mogu natjerati da misle.“ Sokrat

Svih protiv, pa svi za

U anketi HTV oko prihvatljivosti energana na gorivo iz otpada (GIO), 60 % građana smatra da su prihvatljive, 26 %  uz samo najstrože uvjete. Nekih 7 % je protiv. Anketa, da li su energane prihvatljive za političare nije potrebna. Prije „Gospića“, 99,99 % političara je bilo protiv energana, a danas, nakon što su Ličanke i Ličani rekli dosta, 100 % političara je za. Neki bi najradije po jednu u svom dvorištu. Podobni bi mogli računati i na dvije.

Da nije bilo 100 %, nego 99,99 % kriv je Joško Klisović. U 363. Viktorovom poučku (24/01/2023) sam napisao kako se u Zagrebu i u Hrvatskoj dogodio povijesni pomak. Prvi puta se jedan visokopozicionirani političar usudio javno izjaviti da »Zagreb treba centar za gospodarenje otpadom gdje bi trebala biti i energana«. Pravnik po obrazovanju, za razliku od inih inženjerski visokoobrazovanih političara, razumio je da je pretvaranje u energiju onog dijela otpada, koji se ne može ili ne isplati materijalno iskoristiti, okolišno najbolje rješenje. Iskreno, nije tu trebalo previše pameti, potrebno je imati petlju i javno reći ono što je vidljivo svakom tko narodu želi dobro. Ili, što bi narod rekao treba samo imati „m*da“.

Sve je već bilo spremno

Kako je danas znano, Zagreb je 1990. godine imao sve spremno za izgradnju spalionice komunalnog otpada. Udruženim snagama, uz podršku države, Ingra, Montmontaža, Elektroprojekt i dr. pripremili su osnove. Pišući ovaj poučak, od Dubravke, jedne od pravih borkinja za održivi okoliš dobio sam mail: šaljem Vaše poučke prijateljici (strojarka) koja mi je odgovorila da je kao početnik davne 1978. godine bila prisutna raspravama o planiranoj “spalionici otpada u toplani Žitnjak uz ruski blok 120 MW”. Ljudi koji pamte čude se današnjem “otkrivanju Amerike”. 

Nikakvo čudo da smo tada znali sve o Americi. Tada smo imali tehnički potkovane političare. Predsjednici vlada su bili, između ostalih, Petar Fleković, direktor INE, Ante Marković direktor „Končara“, Ante Milović direktor „Đure Đakovića“. Imali smo i uspravnu i ponosnu tehničku akademsku zajednicu koja je imala znanje da se komunalni otpad ne može zbrinuti samo recikliranjem. Sada kada su se političari počeli takmičiti kome prva energana, iz mišje rupe se polako počeli javljati i predstavnici akademske zajednice. Kao da su otkrili čemu služe „m*da“.

Konačno mogu prestati pisati o energanama. U medijima mjesto zauzimaju drugi. Što bi rekao Balašević, sada će pričati će o plovidbi, ti što nisu (USUDILI) sidro digli (DIĆI). Očekujem i moralni salto mortale, bivših i sadašnje, ministrica i ministara, koji će na način znati navesti argumente u korist energana. Očekujem redom nastupe: Holy, Zmajlović, Dobrović, Ćorić, Filipović, Habijan, Vučković…..

U red za energane

Ipak predlažem političarima, da se malo zaustave u euforiji oko energana. Ne može energana baš svakom. Prvo elementarno prosvjetljenje. Prosvijetljenost dobre domaćice, kako ne bi nepotrebno proliti mlijeko, kako je u nedavnom nastupu na TV to učinio gospodin Klisović. Naime, on je za energane, ali uz poštivanje mjera zaštite. U tom kontekstu, ako se dobro sjećam spominjao je i BAT – Best Available Techique. Zna li on što znači BAT? BAT znači najbolja moguća tehnika, a tehnika se sastoji od tehnologije i upravljanja tehnologijom. Tehnologija je bolid formule 1, a tehnika je kada tim bolidom upravlja „Schumaher“.

Što se tiče upravljanja, koji uključuje i nadzor, država je na primjeru „Gospića, Benkovca, Senja, Poznanovca,….“ pokazala takav nemar i neodgovornost, da bi u gradovima skoro pa trebalo zabraniti čak i tramvaje i kuhanje na plin, a kamo li dopustiti izgradnju spalionica (zastrašujuće zvuči od energana). Prosvijetljeni, neka poruče građanima, kako nadzor na energanama neće voditi „Andrije Mikulići“. EU je znala da svugdje postoje „Andrije“ i da bi neka energana, uz blagoslov „nekog Hansa, Giovanija ili Andrije“, mogla raditi onako „na gospićki način“. Uz takve bi i tamo negdje, nekom moglo pasti na pamet, da zbog polovice odojka, spaljuje sve i sva. Nemarom u radu energane bi „furani i dioksini“ mogli padati po glavama Bečlija i Kopenhađana. Ne iz njihovih energana, nego neke uz kontrolu „Peterssena, Lajoša ili Andrije“. Zbog toga onaj tko gradi energanu ingerenciju za kontrolu postrojenja ustupa Briselu. Bez stvarnog ispunjavanja BAT, i od politike nezavisne kontrole, nema energane na GIO. Nema ni financiranja niti od EU niti od neke privatne banke. Bankari bi itekako htjeli profit, ali ne žele da „furani i dioksini“ padaju po glavi njihove djece i unuka.

Zato političari, uključujući i gospodina Klisovića, u svom prosvjetljenju, ne smiju dovoditi u pitanje hoće li ili neće biti BAT. Mora biti, jer drugi to traže. Zbog toga me zasmetalo, kako je gospodin Klisović „provukao“ kako je upitno da li cementare poštuju BAT i kako treba (valjda on i njegovi?) brinuti o BAT, ako će dio otpada iz Gospića ići na spaljivanje u cementare. Žao mi je da gospodin Klisović, kao i većina političara ne zna, kako EU regulira obavezu primjene jedinstvenih standarda za pojedine proizvodne procese, ne (samo) zbog utjecaja na okoliš, već zbog jednakih uvjeta u slobodnom protoku roba i usluga. Radi se o poslovnom principu, kako ne bi naša piletina ili vreća cementa, koja bi se plasirala u Trst ili Beč, bila jeftinija na račun nepoštivanja mjera zaštite okoliša. Ne samo za energane, već i za svaku djelatnost koja bi mogla imati značajniji utjecaj na okoliš, postoje BREF dokumenti o BAT. Debljina – par stotina stranica. Za termičko iskorištavanje otpad BREF ima 723 stranice: chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://bureau-industrial-transformation.jrc.ec.europa.eu/sites/default/files/2020-01/JRC118637_WI_Bref_2019_published_0.pdf

I gradonačelnik Zagreba za energanu

Bojim se euforije oko energana. Imati energanu, ne znači imati samo postrojenje, već znači imati dobro organiziran sistem upravljanja. Pod tim smatram i dobro uređen i energanama prilagođen način prikupljanja, odvajanja i sortiranja. Obratio sam se gradonačelniku Zagreba i upozorio ga, da bi, nakon što je i on (izgleda) prelomio energanu, trebalo prilagoditi i unutarnje upravljanje tokovima otpada u CGO Resnik. To sam i javno prenio na Radio Sljemenu https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/vijesti/politicari-su-shvatili-da-ne-moze-biti-samo-vise-cvijeca-manje-smeca-nego-treba-nesto-napraviti–12918441

Svi u Celje i na Skadarliju

Predlažem gradonačelniku sklapanje prijateljstva s Celjem. U Celju se građani već 18 godina griju na vlastiti otpad. Predlažem redovnu liniju Zagreb – Celje. Putovanje od malo više od jednog sata. Polazak poslije doručka, povratak prije ručka. Slovenski je u ovim krajevima razumljiviji od Danskog ili Njemačkog.

U Beogradu proslavili prvi termički iskorišten milion tona otpada na Vinči. U tvornici umjetnog gnojiva u Prahovu, u pogonu energana na opasni otpad kapaciteta 100 000 tona godišnje. Planiraju i energanu na GIO. Ne bi bilo loš posjet ni kod njih. Struka je struka, a usput je Skadarlija. Za starije, Skadarljija je još uvijek ista, kao nekada.